U manastiru svaki dan dva puta, ujutro i uveče, o poslednjem među tri dragulja recitujemo ovo:
suppaṭipanno bhagavato sāvakasaṅgho,
uđuppaṭipanno bhagavato sāvakasaṅgho,
ñāyappaṭipanno bhagavato sāvakasaṅgho,
sāmīćippaṭipanno bhagavato sāvakasaṅgho
Šta to tačno znači?
bhagavato = Blaženi
sāvakasaṅgho = sāvaka (učenik) + saṅgho (zajednica) = zajednica učenika
i sad ovi pridevi na početku reda, koji bliže određuju kakva je to zajednica:
svaki ima na kraju: paṭipanno = praktikujući (pridev kao u izrazu “ležeći policajac”) čiji se prvi glas duplira zbog formiranja složenice.
Zatim:
1. su- = dobro
2. uđu- = pravo
3. ñāya- = Ovde se malo komplikovanije jer su u pitanju složenice. Reč je formirana od osnove ni = i = ići. Znači “metod, proceduru, proces”, dakle sistematično napredovanje, korak po korak.
4. sāmīći- = ovde imamo drugi prefiks, ali istu osnovu sam- (zajedno) + i (ići) = ići zajedno, u skladu (sa pravilima)
Elem:
Sangha, plemeniti učenici Blaženog, vežbaju na dobar način
Sangha, plemeniti učenici Blaženog, vežbaju na direktan način
Sangha, plemeniti učenici Blaženog, vežbaju na postupan način
Sangha, plemeniti učenici Blaženog, vežbaju u skladu sa pravilima.
A kako mi vežbamo?